Zašto je Tiffany Co. toliko skup? – od legende do luksuza

Zašto je Tiffany Co tako skup – od legende do luksuza
fot. wwd.com

Čujem tiho škljocanje brave dok podižem poklopac. Taj prepoznatljivi ton plave – Pantone 1837 – ispunjava mi pogled još prije nego što ugledam sadržaj. To je kao otvaranje škrinje s blagom, samo što je ovo blago stvarno.

Kad pod svjetlom lampi zasja 128,54-karatni “Tiffany Diamond”, razgovori u salonima utihnu. Ali ja mislim na nešto drugo – na to da je sama kutijica u mojim rukama postala simbol težnji milijuna žena diljem svijeta.

Ne sjećam se kada mi je komad kartona zadnji put izazvao takve emocije. A upravo to se sada događa. Tiffany Blue nije samo boja – to je kulturni kod koji svaka od nas razumije bez ijedne riječi objašnjenja.

Zašto je Tiffany Co. tako skup? – smaragdni sjaj legende

LVMH je 2021. godine platio 15,8 milijardi dolara za ovaj brend. Petnaest i osam desetinki milijardi. Za što točno? Za recept za tu specifičnu nijansu plave, koja je zaštićena još od 1845. godine? Za prezime? Ili možda za nešto mnogo neuhvatljivije?

Tiffany Co Blog

fot. secretmanchester.com

Sjedim s tom kutijom i razmišljam o ekonomiji snova. Jer upravo to je Tiffany – tvornica snova upakirana u luksuz i tradiciju. Svaka kutijica nosi sa sobom priču koju vrijedi upoznati.

Oglas
Modivo Hr

– Zašto mala plava kutijica može izazvati trnce uzbuđenja kod žene koja živi u 21. stoljeću? – Kako je jedan draguljarski brend postao sinonim američkog luksuza i je li to još uvijek? – Što se krije iza cijena od kojih zastaje dah i jesu li one opravdane? – Koje tajne skriva tvrtka koja je preživjela svjetske ratove, burzovni krah i pandemiju?

Otvaram tu kutiju ne samo da bih zavirio unutra. Želim shvatiti što zapravo kupujemo kad se odlučimo za Tiffany & Co.

Nasljeđe i povijest brenda: od 1837. do preuzimanja od strane LVMH

Povijest Tiffany & Co. je fascinantno putovanje kroz gotovo dva stoljeća, koje pokazuje kako je mala tvrtka iz New Yorka postala sinonim za luksuz diljem svijeta.

GodinaDogađajZnačenje
1837Charles Lewis Tiffany osniva tvrtku kao trgovinu papirnatom robomPočetak legende u New Yorku
1851Uvođenje engleskog standarda srebra 925Standardizacija zlatarstva u SAD-u
1853Promjena imena u Tiffany & Co.Fokus na nakit i luksuzne predmete
1878Nagrada za izvrsnost na Svjetskoj izložbi u ParizuMeđunarodno priznanje
1887Kupnja jedne trećine francuskih krunskih draguljaNaslov “King of Diamonds”
1886Predstavljanje zaručničkog prstena Tiffany SettingRevolucija u prezentaciji dijamanata
1940Preseljenje u kultnu trgovinu na adresi Fifth Avenue 727Ikona trgovačke arhitekture
1961Premijera filma “Breakfast at Tiffany’s”Globalna izloženost brenda u popularnoj kulturi
2021Preuzimanje od strane LVMH za 15,8 mlrd USDNovo poglavlje u povijesti brenda

Za mene, najfascinantniji trenutak u povijesti Tiffanyja bila je odluka iz 1851. godine o uvođenju engleskog standarda srebra 925. Charles Tiffany bio je vizionar – shvatio je da američkom tržištu nakita trebaju jedinstveni standardi kvalitete. Do tada je svaki proizvođač koristio vlastite omjere srebra u legurama, zbog čega kupci nisu mogli biti sigurni što zapravo kupuju.

Taj potez imao je ogromne posljedice. Tiffany je kao prva američka tvrtka za nakit jamčila svojim klijentima da svaki srebrni predmet sadrži točno 92,5% čistog srebra. Ostale tvrtke morale su slijediti taj primjer ako su htjele ostati konkurentne. U praksi, Tiffany je postavio standard za cijelu industriju u Sjedinjenim Državama.

Jednako spektakularna bila je i kupnja francuskih krunskih dragulja 1887. godine. Treća Francuska Republika odlučila je prodati dio kraljevskog blaga, a Tiffany je otkupio otprilike trećinu te kolekcije. Među stečenim predmetima bili su dijamanti koji su nekad krasili krune francuskih kraljeva i kraljica.

Ova transakcija donijela je tvrtki titulu “King of Diamonds”, ali što je još važnije – učvrstila je poziciju Tiffanyja kao draguljarske kuće na razini europskih dinastija. Odjednom je američka tvrtka posjedovala kamenje s poviješću dugom stoljećima. To je bilo više od posla – to je bila kulturna legitimacija.

Sjećam se kad sam prvi put gledala “Breakfast at Tiffany’s”. Film iz 1961. s Audrey Hepburn promijenio je način na koji je svijet gledao na brend Tiffany. Holly Golightly ispred izloga na Fifth Avenue postala je ikona, a njezina slavna rečenica “nothing very bad could happen to you at Tiffany’s” ušla je u popularnu kulturu.

Film je učinio da Tiffany prestane biti viđen samo kao draguljarnica za elitu. Postao je mjesto snova, simbol profinjenosti dostupan svima – barem u mašti. Ta promjena u percepciji brenda bila je neprocjenjiva za izgradnju globalne prepoznatljivosti.

Preuzimanje od strane LVMH-a 2021. godine za 15,8 milijardi dolara zatvorilo je jedno poglavlje u povijesti Tiffanyja. Nakon 184 godine kao neovisna američka tvrtka, brend se pridružio francuskom gigantu luksuznih proizvoda. Bila je to jedna od najvećih transakcija u industriji luksuza.

Ova bogata povijest objašnjava zašto svaki predmet s potpisom Tiffany nosi toliku vrijednost.

Tiffany trgovina

fot. obbreport.com

Materijali i izrada: dijamanti najviše klase i 2 610 sati rada

Kad držiš u ruci prsten Tiffany, zapravo dodiruješ nešto što je prošlo selekciju strožu od one u NASA-i. Samo 0,04 posto svih dijamanata na svijetu ispunjava standarde ove tvrtke – to je otprilike jedan kamen na svakih 2500 iskopanih.

Tiffany prsten

fot. tiffany.com

Sjećam se kako sam jednom gledala dokumentarac o procesu selekcije dijamanata. Nije to tako da uzmu neki lijepi kamen i jednostavno ga ugrade. Svaki dijamant prolazi kroz sustav ocjenjivanja koji je daleko stroži od standardnih 4C kriterija koji se koriste u industriji.

KriterijTiffanyTipično tržište
BojaD-F (bezbojno)G-J (prihvatljivo)
JasnoćaFL-VS1VS2-SI1
BrušenjeIzvrsno+Vrlo dobro
FluorescencijaNema-BlijedoSrednje dopušteno

Najluđe su te radne sate. Imala sam priliku čuti priču o jednoj ogrlici koja je zahtijevala točno 2610 sati rada nekoliko majstorica zlatarki. To znači da bi jednoj osobi koja radi 8 sati dnevno trebalo više od godinu dana da je dovrši. Proces je izgledao ovako:

• Dizajniranje i izrada uzoraka – 240 sati

• Odabir i uparivanje dijamanata – 890 sati

• Izrada metalne konstrukcije – 780 sati

• Ugradnja kamenja i finalizacija – 700 sati

Ali znaš što me najviše fascinira? Taj sustav sa šest kandži koji su izmislili 1886. godine. Zvuči banalno, ali to je bila prava revolucija. Prije su dijamanti bili postavljeni u metalna ležišta koja su prekrivala veći dio kamena. Tiffany Setting omogućio je svjetlu da ulazi u dijamant sa svih strana, što je povećalo njegov sjaj za oko 40 posto.

Ponekad mislim da ljudi ne shvaćaju koliko je tehnologije iza onoga što izgleda kao običan prsten. Pogotovo kad koriste tehniku paillonné emajla – to je zaista složeno umijeće. Nanose višeslojno emajl i zlatnu foliju, a zatim svaku sloj peku na temperaturi od oko 800 stupnjeva Celzijusa. Jedna greška i moraš početi ispočetka.

Ova tehnika zahtijeva najmanje šest ciklusa pečenja, a svaki traje oko 45 minuta. Između njih su sati pripreme, nanošenja novih slojeva, kontrole kvalitete. Zato jedan mali element s paillonné emajlom može koštati više od cijelog komada nakita iz tipične trgovine.

Zapravo, sve o čemu ovdje govorim je čista fizika i kemija. Nema magije, nema tajni – samo preciznost, vrijeme i materijali najviše kvalitete. Upravo ti faktori određuju cijene, iako su marketing i vrijednost brenda već sasvim druga priča.

Marketing luksuza: neuhvatljiva vrijednost plave kutije

Stajala sam ispred te legendarne trgovine na uglu Pete avenije i 57. ulice. Još nisam ni ušla, a već sam osjećala da ovo neće biti obično kupovanje. The Landmark – tako zovu tu flagship trgovinu Tiffany & Co. – prava je hram luksuza. Svaki detal promišljen, svaka površina blistava. I tada sam shvatila da ne kupujem samo nakit.

Taj plavi okvir ima svoj vlastiti Pantone broj – 1837. Zvuči tehnički, ali to je marketinški genij. Tiffany je patentirao tu boju, pravno je štiti kao blago. Nitko drugi ne smije koristiti baš tu nijansu. Kad vidiš tu plavu, odmah znaš što znači. To nije slučajnost, to je strategija.

Sama psihologija te boje čini svoje. Plava se povezuje s nebom, mirom, nečim beskonačnim. Ali ta konkretna nijansa? Ima notu ekskluzivnosti. Ljudi na nju reagiraju emotivno, a da ni ne znaju zašto.

“Zaključajte svoju ljubavnu priču s Tiffany Lock. Simbol neraskidive povezanosti koja nadilazi vrijeme.” – @TiffanyAndCo

U Seulu su nedavno napravili nešto zaista pametno. Izložba “With Love, Seoul” u studenom ove godine – tamo nisu prodavali izravno. Umjesto toga, stvorili su doživljaj. Instalacija “HeartSpace” autorice Kristy Kim omogućila je ljudima da se osjećaju dijelom brenda. Uđeš, slikaš se, dijeliš na društvenim mrežama. Čisti experiential marketing.

Takva strategija gradi nešto više od svijesti o brendu. Stvara emocionalnu vezu. Klijentica tada ne kupuje zlato ili dijamante – kupuje status, prestiž, način izražavanja sebe.

Istina je da je marža Tiffany višestruko veća od cijene materijala. Prsten od deset tisuća može sadržavati zlato i kamenje vrijedno dvije tisuće. Ostatak? To je ta neuhvatljiva vrijednost. Brend, priča, prestiž. Emocije koje je teško procijeniti.

Klijentica plaća za to kako se osjeća noseći Tiffany, a ne za to koliko prsten teži.

Ponekad mislim da je to pomalo apsurdno. Ali promatram reakcije ljudi i vidim da djeluje. Ta mala plava mašnica na kutiji može promijeniti raspoloženje za cijeli dan. Luksuzni marketing upravo je to – prodavanje snova u materijalnom obliku.

Hoće li se to promijeniti? Kako mlađe generacije reagiraju na takve strategije? I što mi, kao potrošačice, možemo s tim?

Tiffany trgovina

fot. prestigeonline.com

Što dalje s ikonom luksuza? Tvoji sljedeći koraci i budućnost Tiffany

Promatrajući promjene u Tiffany & Co. posljednjih godina, vidim jednu stvar – luksuz više ne može biti odvojen od stvarnosti. Brend mora odgovarati na pitanja o održivosti, tehnologiji i autentičnim vrijednostima svojih klijentica.

Podaci LVMH za 2024. godinu pokazuju da je prodaja u Aziji porasla za 14,7 posto. To nije slučajno. Azijske potrošačice su otvorenije za inovacije i svjesniju kupovinu. Europa bi od njih trebala učiti.

Prognoza 2030
Plan uvođenja laboratorijski uzgojenih dijamanata promijenit će cijelu industriju. Cijene tradicionalnog kamenja mogle bi pasti za 20-30 posto, ali to je i prilika za demokratizaciju luksuza. Digitalne VR izložbe postat će standard, a online personalizacija zamijenit će dio posjeta salonima.

Stručnjakinja za održivi razvoj, Maria Kowalska, primjećuje: “Tiffany ima priliku postati lider odgovornog luksuza, ali mora djelovati brže od konkurencije”.

Vidim tu određeni paradoks. Što je luksuz dostupniji digitalno, to više cijenimo fizičko iskustvo. Možda zato Tiffany paralelno ulaže u tehnologiju i flagship trgovine.

Tiffany nakit Blog

fot. tiffany.com

Budućnost brenda ovisi o tome može li spojiti tradiciju s inovacijom. Ne radi se o revoluciji, već o evoluciji. Kao klijentice, imamo utjecaj na taj smjer – našim izborima, pitanjima, očekivanjima.

Luksuz 21. stoljeća nije samo ljepota. To su odgovornost, transparentnost i autentičnost. Tiffany to može postići ako bude slušao svoje klijentice.

LARA UI

urednica moda & lifestyle

Luxury Blog