Christian Dior – revolucionar u svijetu mode
Moć snova je velika kao i moć novca. Iako se možete raspravljati o tome što je važnije – i utječu li i drugi, manji elementi na uspjeh osobe – jedno je sigurno – da biste igdje stigli, morate napraviti prvi korak.
Djetinjstvo
Priča o Christianu Dioru počinje 21. veljače 1905. godine u Normandiji, u gradu Granvilleu. Netko bi mogao biti u iskušenju reći da ga je, u mnogočemu, sreća pratila od rođenja. Okružen brojnom braćom i sestrama (imao je dva brata i dvije sestre), rođen u obitelji bogatog proizvođača gnojiva, imao je prvu sreću. Uz to, odmah mu se podario umjetnički talent, koji je cijenio i želio iskoristiti u poznim godinama.
Prve poteškoće
Vjeran svojoj strasti, Dior je želio pohađati umjetničku školu, no njegovi su roditelji oduvijek željeli da on postane diplomat te su njegovo obrazovanje povezivali s tim zanimanjem. No, na Institutu političkih znanosti u Parizu ne ostaje dugo, a izostaje i dugo očekivani kompromis: učenje glazbenih kompozicija.
Stoga Dioru 1928. godine otac kupuje umjetničku galeriju koju njegov sin vodi s prijateljem. Tijekom tih godina imao je bliski kontakt s djelima Jeana Cocteaua i Pabla Picassa. Nažalost, za vrijeme Velike depresije Diorova obitelj je bankrotirala, a on je 1931. morao zatvoriti galeriju. No, koristeći svoje iskustvo, godinu dana kasnije s partnerom otvara svoju drugu galeriju.
Započnite u svijetu mode
Sljedećih godina Dior je pojedinačne skice prodavao modnim kućama, a početkom njegove karijere smatra se 1938. godina kada počinje raditi za dizajnera Roberta Pigueta. Čini se da će, jednom kada se susreće s pravom modom, biti nezaustavljiv u ostvarenju svog cilja. Napokon ispunjava svoje snove i ostvaruje ih na najbolji mogući način. Nažalost, na putu mu stoje vojne operacije vezane uz izbijanje Drugog svjetskog rata. Christian Dior se pridružuje vojsci.
Nakon odsluženja vojnog roka
Dior završava službu 1942. i odmah odlazi u modnu kuću Luciena Lelonga, gdje zajedno s ostalim zaposlenicima dizajnira haljine kako za žene njemačkih nacista, tako i za žene francuskih kolaboracionista. No, to nikoga ne čudi jer je to onda jedini način da se ostane na tržištu. One modne kuće koje su preživjele rat imaju iste aktivnosti u svojoj povijesti.
Godine 1946. Dior dobiva ponudu za suradnju od poznate modne kuće Phillipe et Gaston, ali je već u fazi samostalnog razvoja. Godinu dana kasnije, svijet je šokiran njegovom prvom kolekcijom.
Corolle i Huit – dvije linije prve kolekcije Christiana Diora
Modni svijet ne može se otresti iznenađenja i oduševljenja nakon prve Diorove revije. Suknje šivane od kruga promjera 20 metara smatrale su se rasipničkom i ogorčene zbog njihove ekstravagancije, s obzirom na poslijeratne deficite. Ranije kutijaste haljine zamijenjene su lepršavim suknjama do sredine lista i jaknama koje naglašavaju uski struk. Upotreba platna, podsuknji i korzeta tjeraju žene da prestanu nositi bezobličnu odjeću i počnu izgledati ženstveno. Naglašene su linije ženskog tijela, a odjeća čini ženu laganom, prozračnom i nježnom.
Diorova odjeća toliko je inovativna u svojim rješenjima da ju jedan od urednika Harper’s Bazaara naziva “New Look” – termin koji je preuzeo američki tisak i još uvijek funkcionira kao naziv te nezaboravne modne revolucije.
Intenzivno desetljeće
Avantura Christiana Diora sa svijetom mode i parfema pod vlastitim imenom traje tek deset godina. Godine 1952. Dior umire, kako se nagađa, od srčanog udara izazvanog gušenjem ili tijekom kartanja. No, ovo su intenzivne godine kreativnog rada koje mijenjaju dosadašnji pogled na modu i utječu na godine koje slijede i na rad mnogih dizajnera. To je prekretnica u umjetnosti mode, sada očigledna kao i svaki drugi povijesni događaj. Jer kako da nema Diora? Možete li zamisliti kakav bi svijet danas bio bez njegovog doprinosa umjetnosti dizajna?
Što stoji iza Diorovog uspjeha?
Ostaje nam nagađati je li i što pomoglo Christianu Dioru da napravi ovako nezamislivu karijeru i uzdrma cijeli modni svijet. Je li sam talent dovoljan? Da je rođen u siromašnoj obitelji, da je slušao svoju obitelj i postao diplomat, da je teško stradao u ratu, da nije želio stvoriti vlastiti brend. Da je barem stigao sa svojom zbirkom u vrijeme materijalne nestašice… Ako, ako, ako.
Ipak, jedno se mora napomenuti: da nije napravio prvi korak na svom putu karijere, da nije vjerovao sebi i svom talentu, da nije pokušao – ništa se ne bi dogodilo. Daleko smo mi od sažetaka kao da možete sve. No, priznajemo da su pokretačka snaga svake revolucije ideja i djelovanje. Ako nemate prvo i ne želite uvesti drugo, revolucija neće izbiti.
Ostavite komentar