Engleski punokrvnjak – folblut, koji je utemeljio moderni konjički sport

Brzina veća od 70 km/h u galopu, aukcijske cijene dosežu milijune dolara, a u rodovnici svakog suvremenog engleskog punokrvnjaka nalazi se jedan od samo tri pretka iz XVII. stoljeća – engleski punokrvnjak vjerojatno je najekskluzivnija pasmina uzgojne životinje na svijetu. U Poljskoj ga kolokvijalno nazivamo ” folblut ” ili “anglik”, iako je službeni naziv Thoroughbred. To je zatvorena pasmina, uzgajana uglavnom za utrke, čija se matična knjiga vodi s pedantnom preciznošću gotovo 300 godina.

Po čemu se folblut izdvaja? Ukratko:

• lagana, elegantna građa – duge noge, vitak vrat, nježna glava
• vruć temperament – ogromna energija, osjetljivost, ponekad nervoza
• ekstremalna brzina i izdržljivost – nijedan drugi konj ne postiže takve rezultate na stazi

To su konji za iskusne jahače koji znaju upravljati tim eksplozivnim potencijalom.

Folblut iz Newmarketa – zašto ovaj konj još uvijek nema sebi ravnog

fot. equestrian.studio

Zašto je ova tema i dalje aktualna? Jer konjičke utrke predstavljaju globalni biznis vrijedan milijarde, a engleski punokrvnjaci genetski utječu na gotovo sve moderne sportske konje – od preponaša do konja za višeboj. Istovremeno, pasmina izaziva kontroverze: etika uzgoja usmjerenog isključivo na rezultate, ozljede mladih konja, financijski pritisak. Ovdje se fascinacija isprepliće s pitanjima o dobrobiti životinja. No prije nego što prijeđemo na rasprave, upoznajmo povijest – od prvih galopa u Newmarketu do današnjih trkališta.

Od Byerly Turka do Kentucky Derby – povijest engleskog punokrvnjaka

Današnji engleski punokrvnjak rezultat je gotovo četiri stoljeća neumorne selekcije – od trenutka kada su Englezi u sedamnaestom stoljeću došli na ideju da orijentalne konje ukrste s lokalnim kobilama vrijednim galopa. I zapravo, taj je eksperiment bio toliko uspješan da je postao predložak za cijeli suvremeni svijet utrka.

Tri oca punokrvnjaka: Byerly Turk, Darley Arabian, Godolphin Arabian

Krajem XVII. i početkom XVIII. stoljeća u Englesku su stigla tri orijentalna pastuha – Byerly Turk (oko 1680.), Darley Arabian (1704.) i Godolphin Arabian (oko 1729.). Parili su ih s engleskim “running mares”, lokalnim kobilama koje su bile prilično brze. Rezultat? Oko 95 % svih suvremenih thoroughbreda potječe izravno iz ove tri muške linije. To je pomalo kao da polovica čovječanstva nosi gene samo trojice muškaraca – genetski usko grlo, ali uzgojno – spektakularan rezultat.

Godine 1750. osnovan je The Jockey Club, koji je uredio pravila utrka, a 1791. izdan je General Stud Book – prva zatvorena matična knjiga. Od tada su se upisivali samo konji s dokumentiranim čistim podrijetlom. Newmarket je već tada dugo bio središte konjičkih utrka (prva javna utrka 1634.), ali upravo tada pasmina dobiva svoj pravi oblik.

Od Newmarketa do svijeta – kako je Thoroughbred osvojio svijet

XIX. i XX. stoljeće su doba ekspanzije. Engleski punokrvnjaci stigli su u SAD, Irsku, Australiju, Japan. Godine 1875. u Louisvilleu je inauguriran Kentucky Derby – danas najpoznatija utrka na svijetu. Nastale su trostruke krune, grupne utrke, milijunski ulozi. Nakon Drugog svjetskog rata trkaća industrija razvijala se nevjerojatnom brzinom – od Sjedinjenih Država preko Japana do Dubaija.

U Poljskoj su se prvi engleski punokrvnjaci pojavili već u XVIII. stoljeću, ali pasmina nikada nije dominirala uzgojem kao što su, primjerice, arapski konji u Janowie Podlaskom. Za vojsku su engleski punokrvnjaci bili cijenjeni kao brzi i izdržljivi konji, danas je uzgoj nišan, ali prestižan – nekoliko ergela održava trkaće linije, iako smo daleko od Kentuckyja ili Irske.

fot. theequinest.com

Građa, temperament i sposobnosti – kako prepoznati punokrvnog konja

Može izgledati kao konj iz bajke – vitak, skladan, sjajan. Ali engleski punokrvnjak je prije svega stroj stvoren za trčanje. Svaki dio njegova tijela stoljećima je selekcije prilagođavan jednom cilju: maksimalnoj brzini i izdržljivosti.

Silueta sprintera: visina, građa, boja dlake

Tipični engleski punokrvnjak doseže visinu između 157 i 175 cm u grebenu, najčešće 162-165 cm. Karakteristične osobine su:

• lagana, suha glava jednostavnog profila (bez grbavog nosa kao kod Arapa)
• duga, kosa lopatica postavljena pod kutom od 45-50° – upravo ona omogućuje tako dugi iskorak
• mišićave udove s čvrstim, malim kopitima
• kratka, sjajna dlaka u bojama dorata, kestena, sivca, ponekad vranac

Građa se izravno odražava na performanse. Duljina koraka? Oko 7-8 metara. Srce? Proporcionalno najveće među svim pasminama – 1,2-1,5% tjelesne mase, kod nekih jedinki čak i više. Snažna zadnja četvrt generira impuls koji omogućuje postizanje brzine do 70 km/h na udaljenosti od jednog kilometra.

fot. horsemensguide.com

Temperament folbluta – konj za zahtjevnog jahača

Energican, inteligentan, izuzetno osjetljiv. Engleski punokrvnjak je klasičan “vrućekrvni” konj – reagira na svaki podražaj, zahtijeva iskusnu ruku i redovito, intenzivno kretanje. Nije to konj za početnike. Stručnjaci ga opisuju kao “aktivnu pasminu za iskusne” – ako mu ne pružiš posao, sam će ga pronaći. I vjerojatno ti se njegova ideja neće svidjeti.

Dobar izbor za ambicioznog sportskog jahača. Nikako nije za nekoga tko traži mirnog suputnika za nedjeljne vožnje.

Utrke, sport i rekreacija – gdje danas radi punokrvni konj

Stroj za trčanje: ravne i preponske utrke

Folblut je rođen da trči – i radi to bolje od bilo koje druge pasmine konja. Natječe se uglavnom u ravnim utrkama (1 000-2 400 m) te preponskim utrkama (2 000-4 000 m), noseći na leđima džokeja sa sedlom ukupne težine oko 50-60 kg – tzv. sustav hendikepa izjednačava šanse u utrkama.

Razmjeri ove industrije? Globalno se godišnje organizira više od 100 000 utrka, a samo u SAD-u oko 50 000. Nagradni fondovi iznose otprilike 10 mlrd USD/godina. Najprestižnija događanja – Royal Ascot u Ujedinjenom Kraljevstvu, Prix de l’Arc de Triomphe u Francuskoj ili Kentucky Derby u SAD-u – privlače milijune gledatelja i ogroman novac.

Od staza do olimpijskog postolja

Folblut nije samo utrkivanje. U olimpijskim sportovima čini oko 70% među pobjednicima u preponskom jahanju na OI 2024 – njegova krv dominira i u preponskim skokovima. Legende poput Frankela (14 pobjeda, rekordna zarada) ili japanskog Equinoxa (brzina preko 70 km/h) pokazuju na što je ova pasmina sposobna.

U Poljskoj? Mala populacija – oko 1 500 konja – uglavnom u privatnom uzgoju. U 2024. vidi se porast uvoza iz Irske, folbluti trče na hipodromima u Varšavi i Wrocławu, a iskusni jahači ih rado koriste i za rekreaciju. No ta brzina ima svoju cijenu – kakvu?

fot. royal-horse.com

Mračna strana brzine – zdravlje, doping i rasprave o dobrobiti

Svaki rekord ima svoju cijenu – a u slučaju punokrvnjaka tu cijenu često plaćaju sami konji. Iza spektakularnih rezultata na hipodromima krije se tema o kojoj konjička industrija radije ne govori preglasno: ozljede, doping, sudbina konja nakon završetka karijere i posljedice ekstremne selekcije.

Ozljede i smrt na stazi – kolika je cijena rekorda?

Statistike su brutalne. Prema podacima American Veterinary Medical Association (AVMA), na svakih 1 000 startova dolazi otprilike 1,5 smrtnih slučajeva na trkaćim stazama. Organizacije za zaštitu životinja, poput PETA-e, procjenjuju da samo u SAD-u svakodnevno ugine oko 2 konja – uglavnom zbog ozljeda koštano-zglobnog sustava: prijeloma kostiju, puknuća tetiva, uništenih skočnih zglobova. Problem? Selekcija na brzinu ne ide ruku pod ruku s izdržljivošću kostura.

Doping, klaonice i inbriding – glavne optužbe protiv industrije

Do toga dolaze dodatne kontroverze:

1. Doping i analgetici – veliki skandal iz 2018. godine, kada je prvak Triple Crown, Justify, bio pozitivan na skuteczyn, a slučaj je bio zataškan. Tek nova antidopinška pravila IFHA (2025.) trebala bi to promijeniti.
2. Sudbina nakon karijere – procjenjuje se da oko 10 000 punokrvnjaka godišnje završi u klaonicama u SAD-u, jer industrija ne može zbrinuti veliki broj “nepotrebnih” konja nakon završetka trkačke karijere. Programi za prekvalifikaciju postoje, ali obuhvaćaju samo mali dio populacije.
3. Inbred – koeficijent inbreedinga kod engleskog punokrvnjaka doseže 15-20 %, što dovodi do zdravstvenih problema i smanjene plodnosti. U Poljskoj je ova tema eksplodirala u razdoblju 2016.-2020., kada su se vodile rasprave oko upravljanja državnim ergelama (poput Janów Podlaski) i metoda uzgoja.

Branša traži rješenja – ali o tome za trenutak.

fot. madeupinbritain.uk

Uzgoj, genetika i odabir punokrvnjaka – praktični vodič za tebe

Ako razmišljaš o kupnji engleskog punokrvnjaka, to je dobro – ali zapamti, to nije običan konj. To je živa investicija, splet gena upisanih u jednu uzgojnu knjigu već gotovo 300 godina i prilično precizna pravila. Prije nego što potrošiš novac, vrijedi razumjeti kako nastaje takav konj i na što obratiti pažnju prilikom pregleda.

Od gena do padoka – kako se uzgaja punokrvnog konja

Punokrvni engleski konji su zatvorena populacija – svaki pojedinac mora imati pretke upisane u General Stud Book. Ne postoji “navodno punokrvni” – ili je upisan u knjigu, ili nije. Od početka XXI. stoljeća većina zemalja (npr. SAD od 2001.) zahtijeva DNA testove kako bi potvrdila podrijetlo. Konji imaju 64 kromosoma (ne 66, kako se ponekad pogrešno navodi), ali tehnički je to detalj za laboratorij – tebi je dovoljno znati da DNA potvrđuje rodovnik i otkriva određene nasljedne bolesti, npr. MSTN mutacije povezane s izdržljivošću na udaljenosti.

Uzgoj? Trudnoća traje oko 340 dana. Zdravi blizanci su rijetkost – većina uzgajivača uklanja jedan embrij jer je rizik od pobačaja prevelik. Konj u treningu treba 20-30 kg zobi dnevno plus sijeno – to su znatni troškovi, prije nego što uopće izađe na stazu.

Koliko košta punokrvnjak i kako odabrati pravog za sebe

Cijene? Godišnjaci počinju od 10 000 USD za običnog konja, a završavaju na 500 000 USD za one s dobrim pedigreom. Elita košta milijune – Fusaichi Pegasus je nakon pobjede na Kentucky Derbyju prodan sindikatu za oko 70 milijuna USD. Engleski punokrvnjak je investicija o kojoj treba dobro razmisliti.

Na što obratiti pažnju pri kupnji:

• Cilj: utrke, preponsko jahanje, rekreacija – svaka upotreba zahtijeva drugačiji temperament
• Veterinarski pregledi (RTG zglobova, srce, pluća)
• Rodovnik – provjeri rezultate predaka, ne samo oca
• Genetski testovi: MSTN (predispozicija za udaljenost), biljezi bolesti
• Charakter – promatraj konja u boksu i tijekom lonžiranja

Ne kupuj pod utjecajem emocija. Pripremi budžet za veterinara, trenera i prehranu – jer sam konj je tek početak.

Budućnost punokrvnjaka – što dalje s najbržim konjem na svijetu?

Od XVII. stoljeća u Engleskoj do današnjih svjetskih trkaćih staza – engleski punokrvnjak prošao je impresivan put evolucije. Danas je to konj čija su brzina, izdržljivost i genetika oblikovali većinu suvremenih sportskih pasmina, a industrija konjskih utrka vrijedi oko 50 milijardi USD godišnje. No što slijedi? Kamo ide uzgoj najbržeg konja na svijetu i kakve nas promjene očekuju u sljedećem desetljeću?

fot. ihearthorses.com

Genomika, CRISPR i podaci – novo doba uzgoja punokrvnjaka

Revolucija je već započela. Istraživanja gena MSTN (odgovornog za razvoj mišića) otvorila su uzgajivačima nove mogućnosti selekcije, a nakon 2025. godine sve više centara eksperimentira s uređivanjem gena (CRISPR) – iako regulative još uvijek pokušavaju pratiti znanost. Međunarodna federacija konjičkih vlasti (IFHA) izričito navodi: “Budućnost punokrvnog konja leži u genomskim podacima.” Već danas genomske kartice konja pomažu predvidjeti ne samo brzinu, već i otpornost na ozljede – ključni aspekt dobrobiti.

Paralelno se razvijaju tehnologije za praćenje treninga (senzori otkucaja srca, analiza pokreta), koje bi prema prognozama do 2030. godine mogle smanjiti ozljede za oko 20 posto. Nove antidopinške regulative IFHA postaju sve strože, a programi preobuke – “druga karijera” za konje nakon utrka – sve su popularniji. Sve to znači da će punokrvnjak budućnosti biti ne samo brži, već i zdraviji.

Tvoja uloga u budućnosti najbržeg konja na svijetu

Globalno, utrke dobivaju na snazi: azijska tržišta (Kina, Dubai) nude nagradne fondove koji prelaze 100 milijuna USD, a legendarni trener Aidan O’Brien izravno kaže: “Thoroughbred je vrhunac evolucije sportskog konja”. No budućnost ovisi i o tebi – kao vlasniku, uzgajivaču, investitoru ili navijaču. Što možeš učiniti?

• Birajte štale i uzgajivačnice s certifikatima dobrobiti (npr. HBLB, nacionalni programi za dobrobit).
• Podržavaj konje nakon trkačke karijere – usvoji, podrži prekvalifikaciju, promoviraj organizacije koje se bave “drugom karijerom”.
• Prilikom kupnje konja provjeri genomske podatke i povijest obitelji – pametan odabir je ključ za zdrave, brze generacije.

Zapravo, engleski punokrvnjak ne treba revoluciju – treba našu odgovornost. Jer to što učinimo danas, odlučit će hoćemo li 2030. godine imati još bržeg konja ili samo tužnu priču o tome kako smo protratili genetsko čudo.

Tommy U.

urednik sport & lifestyle

Luxury Blog